Ocjenjivački sud

Pijanist Ruben Dalibaltayan, prepoznat kao vrlo nadareno dijete u rodnome Erevanu, glavnome gradu Armenije, već je u dobi od deset godina održao svoj prvi solistički koncert. Dvije godine nakon toga uslijedilo je i značajno muzičko priznanje na Prvom nacionalnom Babadžanyan klavirskom natjecanju zahvaljujući kojem je izveo 2. klavirski koncert Beethovena u pratnji armenskog Nacionalnog simfonijskog orkestra. Nakon školovanja i osvajanja više nagrada na nacionalnoj razini, studij nastavlja na Muzičkoj akademiji „Gnesin“ u Moskvi gdje je diplomirao u klasi prof. A. Berngardta. Poslijediplomski studij završio je u klasi prof. V. Kastelskog na moskovskom Državnom konzervatoriju „P. I. Čajkovski“ čime je stekao zvanje magistra.

Laureat je većeg broja međunarodnih natjecanja u različitim zemljama. Godine 2003. osvaja drugu nagradu stručnog žirija i specijalnu nagradu publike na 2. EPTA međunarodnom klavirskom natjecanju Svetislav Stančić u Zagrebu (Hrvatska). Održao je niz solističkih koncerata i sudjelovao na različitim koncertima u Armeniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sloveniji, Crnoj Gori, Kazahstanu, Italiji, Švicarskoj, Moldaviji, Portugalu, Kini i Rusiji. Svakako treba naglasiti da je kao solist nastupao i s Nacionalnim simfonijskim orkestrima Kazahstana, Armenije, Moldavije, Kine, Hrvatske, Bosne i Hercegovine. Vrlo važnu ulogu u karijeri Dalibaltayana odigralo je i osobno poznanstvo s legendarnim pijanistom Alexisom Weissenbergom čije je tečajeve pohađao u Engelbergu, Švicarska. Maestro je visoko ocijenio talent Rubena Dalibaltayana, pa mu je dodijelio Internacionalnu nagradu Alexis Weissenberg. 

Uz pijanističku karijeru, Ruben Dalibaltayan, djeluje i kao vrstan glazbeni pedagog. Od 2000. radi kao profesor na Muzičkoj akademiji u Sarajevu, a od 2005. kao profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Održava niz seminara u Hrvatskoj i Sloveniji. Također nastupa u klavirskom duu sa suprugom Julijom Gubajdullinom. Godine 2008. zajedno s kolegama iz Muzičke akademije Krešimirom Lazarom i Leonidom Sorokowim osniva Amadeus trio Zagreb.

O njegovoj umjetnosti izrečene su brojne pohvale istaknutih glazbenika i kritičara: “...Rubenovo sviranje nije samo visoko profesionalno, nego je uvijek inteligentno i zanimljivo... On kombinira jedinstvene oblike na polju suptilne interpretacije i ljepote zvuka... U njegovim izvedbama čujem meni uvijek nešto novo i ne samo novo već uzbudljivo.” (Lazar Berman).

Rođen u Osijeku 1964., Vladimir Babin je po sudu kritike jedan od najeminentnijih predstavnika mlađe generacije hrvatskih pijanista. Klavir je diplomirao na osječkom odjelu Muzičke akademije u Zagrebu, u klasi prof. Damira Sekošana 1985., a nakon toga je završio i poslijediplomski studij u Beogradu u klasi prof. Dušana Trbojevića, gdje je i magistrirao 1989.

Dobitnik je brojnih nagrada na pijanističkim natjecanjima, kao i nagrade Rektorata Zagrebačkog sveučilišta kao najbolji student diplomant.

Koncertira kao solist i član komornih sastava u Hrvatskoj i inozemstvu, te nastupa uz orkestre kao solist. Snimio je nekoliko CD-a (CD „Pod Učkom“, CD „Hrvatska solo popijevka“, solo live CD s djelima Bacha, Beethovena, Szymanowskog i Papandopula, te live CD-DVD s djelima Schumanna i Chopina), a snimao je i za razne TV i radio postaje.

Solistički repertoar Vladimira Babina obuhvaća djela svih stilskih razdoblja, a posebnu sklonost iskazuje prema hrvatskim autorima. Osim klasikom, Babin često nastupa i kao vrstan jazz pijanist (njegov CD „Jazzyland“ doživio je veliki uspjeh kod publike i kritike).

Uz održavanje pijanističkih seminara, redovno sudjeluje i kao član ocjenjivačkih sudova na pijanističkim natjecanjima.

Godine 1997. izabran je u zvanje docenta, a 2009. u zvanje izvanrednog profesora klavira na riječkom područnom odjelu Muzičke akademije Zagreb, čiji je i pročelnik od 2007. godine.

Srđan Filip Čaldarović (1973) započeo je svoje glazbeno obrazovanje u glazbenoj školi „Pavao Markovac“ u klasi prof. Jelice Kuzmin. Studirao je na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i diplomirao glasovir, u klasi prof. Vladimira Krpana (1995). Usavršavao se na Indiana University School of Music u Bloomingtonu, SAD u klasi prof. Leonarda Hokansona (1996), te na Trinity College of Music u Londonu u klasi prof. Philipa Fowkea (2001), i na kraju magistrirao na uglednom američkom sveučilištu University of Miami, Florida u klasi prof. J. Roberta Floyda (2002). Koncertnu vještinu nadalje razvija na međunarodnim tečajevima Evgenija Timakina, Jerome Rosea, Waltera Groppenbergera, Sequeire Coste, te se u međuvremenu ističe svojim svestranim solističkim i komornim nastupima, na kojima potvrđuje opravdanost osvojenih nagrada i laskavih kritika. Od 2005. godine, Čaldarović djeluje kao docent na Muzičkoj akademiji u Zagrebu.

Čaldarovićev repertoar je raznolik, obuhvaća djela Bacha, Beethovena, Chopina, Liszta, Schumanna i drugih velikih imena svjetskog glazbenog stvaralaštva, kao i djela domaćih skladatelja poput Šuleka, Papandopula, Pejačević, Kempfa, Paraća. Od 1990. godine, Čaldarović redovito održava solo recitale diljem Hrvatske, kao i koncerte s orkestrom. Za izvedbu Brahmsovog koncerta za klavir i orkestar u d-molu, Čaldarović je dobio visoka priznanja i nagrade, a njegov debi u Washingtonu Cecilia Porter (Washington Post) je ovako opisala: „Caldarovic's playing reveals consummate artistry in coupling an introspective approach with refined sensitivity for phrasing…“ (Čaldarovićevo sviranje otkriva svladani artizam u kombinaciji s introspektivnim pristupom s profinjenom osjetljivošću za fraziranje...).

Čaldarović redovito snima za Hrvatski radio i televiziju, a njegov prvi CD sa sonatama Liszta i Rachmaninova izišao je u izdanju Art Net Cluba 1998. godine.

Kosovka Čudina rođena je u Splitu. Nakon završene klasične gimnazije i srednje glazbene škole upisala je Muzičku akademiju u Zagrebu i diplomirala na Odjelu za glazbenu teoriju i Odjelu za klavir.

Klavir je u srednjoj školi pohađala u klasi prof. Ranke Cuzzi, a na akademiji u klasi prof. Ladislava Šabana, do njegovog odlaska u mirovinu, i prof. Zvjezdane Bašić u čijoj je klasi diplomirala, te završila postdiplomski studij specijalizacije solističkog smjera.

Od 1980. radi kao profesor klavira na Glazbenoj školi Josipa Hatzea u Splitu, gdje je od 1999. do 2009. godine bila pročelnica Odjela za glasovir. Od 2003. vanjski je suradnik Umjetničke akademije u Splitu u zvanju višeg predavača.

Od Agencije za odgoj i obrazovanje imenovana je voditeljem stručnog aktiva nastavnika glasovira Dalmacije, te članom povjerenstva za provođenje stručnih ispita. Ministarstvo prosvjete ju je promaknulo u zvanje profesora mentora. Član je Upravnog odbora hrvatske EPTE.

Isključivo posvećena pedagoškom radu odgojila je niz mladih pijanista. Njeni učenici, dobitnici mnogih nagrada na državnim i međunarodnim natjecanjima, svirali su kao solisti s poznatim orkestrima, imali brojne nastupe u zemlji i inozemstvu, a većina ih je nastavila školovanje na različitim glazbenim visokoškolskim ustanovama u Hrvatskoj.

Jelica Kuzmin, osnovno i srednjoškolsko glazbeno obrazovanje stječe u glazbenoj školi Pavla Markovca u klasi profesorice Vilme Klajner. Nastavlja studij glasovira na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu u klasi prof. Ladislava Šabana, te 1978. godine stječe diplomu. Od tada započinje svoju pedagošku aktivnost na glazbenoj školi Pavla Markovca, gdje je od 1997. i pročelnik klavirskog odjela. Brojni učenici prof. Kuzmin osvajali su mnoge nagrade u zemlji i inozemstvu te nastavljali muzičku naobrazbu na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji i uglednim glazbenim akademijama izvan domovine, u Grazu, Salzburgu, New Yorku, Karlsruheu, Bloomingtonu i Miamiju (Florida).

Jelica Kuzmin dobitnica je godišnje nagrade Hrvatskog društva glazbenih pedagoga, pokrenula je međunarodno natjecanje Mladi virtuozi – Etide i skale, te osnovala Udrugu roditelja „Leopold Mozart“, koja već niz godina vodi brigu o Zagrebačkom omladinskom komornom orkestru, ZOKOR.

Godine 2006. unaprijeđena je u zvanje profesora mentora, a 2008. profesora savjetnika. Agencija za obrazovanje izabrala ju je 2004. godine za voditelja stručnih vijeća nastavnika klavira.